Mira Borovčanin: Poezija je lijek, most među ljudima i put ka emocionalnoj pismenosti
Kada riječi dolaze iz srca, one ne poznaju granice. Upravo to potvrđuje priča pjesnikinje, psihologa i TA savjetnika pod supervizijom Mire Borovčanin, čija je pjesma uvrštena u Antologiju savremene svjetske poezije – jedinstveno izdanje koje okuplja 137 autora iz čak 113 zemalja svijeta sa svih šest kontinenata.
Ovo priznanje predstavlja mnogo više od književnog uspjeha. Ono potvrđuje da iskrena emocija i autentična riječ mogu pronaći put do ljudi širom svijeta. U razgovoru za naš online magazin, Mira govori o značaju ovog priznanja, inspiraciji, spoju psihologije i poezije, ulozi umjetnosti u razvoju empatije, ali i svom autorskom projektu PsihoPoezija, kojim želi približiti ljudima njihov unutrašnji svijet.
Međunarodno priznanje koje nosi posebnu težinu
Prisjećajući se trenutka kada je saznala da je njena pjesma uvrštena u Antologiju savremene svjetske poezije, Mira kaže da je osjetila iskrenu radost i duboku zahvalnost.
„Poezija je za mene oduvijek bila mnogo više od književnosti. Ona je prostor u kojem mogu da zastanem, osjetim i pretočim u riječi ono što je ponekad teško izgovoriti. Istovremeno, ona je način da se povežem sa drugim ljudima i pjesnicima.“
Posebno ju je dirnula činjenica da je pjesma nastala iz njenog unutrašnjeg svijeta postala dio velike međunarodne književne priče.
„To za mene predstavlja priznanje, ali i podsjetnik koliko umjetnost ima moć da povezuje ljude.“
Još veću vrijednost vidi u ideji koja stoji iza same antologije.
„Ovaj projekat nije samo književni. On promoviše interkulturalni dijalog, međusobno poštovanje i suzbijanje govora mržnje. Upravo zbog toga osjećam poseban ponos što sam njegov dio.“
Poezija govori jezikom koji svi razumiju
Na pitanje šta za nju znači biti među autorima iz čak 113 zemalja svijeta, Mira odgovara da to doživljava kao veliku čast, ali i odgovornost.
„Možda govorimo različitim jezicima, živimo u različitim kulturama i imamo različite životne priče, ali svi poznajemo ljubav, gubitak, čežnju, nadu, strah, usamljenost i potrebu da budemo prihvaćeni. Upravo tu poezija pravi most između ljudi.“
Prema njenim riječima, upravo emocije predstavljaju univerzalni jezik koji briše granice i povezuje ljude bez obzira na njihovo porijeklo.
Svaka pjesma počinje iskrenim osjećanjem
Njena nagrađena pjesma nastala je iz dubokog unutrašnjeg iskustva.
„Pisanje je jedan od načina na koji obrađujemo ono što nam se događa, posebno kada su osjećanja složena ili ih je teško izgovoriti.“
Glavna poruka pjesme jeste da život možda ne možemo uvijek kontrolisati, ali možemo birati kako ćemo odgovoriti na ono što nam donosi.
„Ne možemo uvijek birati ono što će nam se dogoditi, ali možemo učiti kako ćemo se prema tome odnositi i šta ćemo iz tog iskustva napraviti.“
Na taj način poezija postaje prostor u kojem iskustva dobijaju smisao, a emocije oblik.
Psihologija i poezija – dvije strane iste priče
Mira je po profesiji psiholog i TA savjetnik pod supervizijom, a upravo taj profesionalni put snažno oblikuje njeno stvaralaštvo.
„Svakodnevno slušam ljudske priče, susrećem se sa različitim emocijama, životnim iskustvima i emocionalnim povredama, ali i sa nevjerovatnom snagom koju ljudi nose u sebi.“
Transakciona analiza naučila ju je da čovjeka posmatra kroz njegove odnose, unutrašnje dijaloge i životne obrasce.
„Poezija mi omogućava da ono što razumijem kroz psihologiju izrazim na kreativniji, emotivniji i intuitivniji način. Psihologija i poezija susreću se u prostoru ljudskosti. Obje nas pozivaju da zastanemo i pogledamo dublje.“
Poezija kao terapija
Jedna od tema kojoj se posebno posvećuje jeste terapijska vrijednost poezije.
„Poezija nam daje prostor da zastanemo i osjetimo ono što se događa unutar nas. Nekada nam jedna pjesma pomogne da prepoznamo emociju koju nismo znali imenovati.“
Kroz čitanje ili pisanje ljudi mogu bolje upoznati sebe, svoje potrebe, strahove, granice i želje.
„Vjerujem da poezija može biti dragocjen alat u terapijskom radu. Ona nam pomaže da prepoznamo i imenujemo emocije, da ih prihvatimo i na kreativan način pronađemo emocionalno rasterećenje.“
Dodaje da upravo kroz umjetnost često uspijevamo svom iskustvu dati novo značenje.
Umjetnost kao odgovor na govor mržnje
Za Miru umjetnost nije samo estetski izraz, već i društvena odgovornost.
„Kada čitamo nečiju pjesmu, prestajemo da drugoga posmatramo samo kao pripadnika određene grupe. Počinjemo da ga doživljavamo kao čovjeka sa emocijama, strahovima i nadama.“
Smatra da upravo zato poezija može biti snažan odgovor na govor mržnje i predrasude.
„Poezija nas uči da slušamo, da se stavimo u tuđe cipele i da razvijamo empatiju. U vremenu kada su nasilje i govor mržnje sve prisutniji, umjetnost može biti svojevrsni protuotrov predrasudama.“
Različitosti nas obogaćuju
Govoreći o ulozi umjetnosti u društvu, Mira ističe da nas ona uči da svijet posmatramo očima drugih ljudi.
„Kroz priču, pjesmu, film ili muziku možemo osjetiti tuđe iskustvo. To je jednako vrijedno kao i putovanje ili upoznavanje drugih kultura.“
Kao psiholog i pjesnik vjeruje da svi ljudi vrijede jednako.
„Bez obzira na rasu, vjeru, pol ili društveni status, svi imamo jednaku vrijednost. Poezijom želim širiti upravo tu poruku.“
Šta joj je donijela međunarodna zajednica pjesnika
Učešće u međunarodnoj književnoj zajednici za Miru predstavlja posebno iskustvo.
„Naučila sam da nikada ne treba potcijeniti vrijednost vlastitog glasa, jer nikada ne znamo koliko nekoga može dotaći ono što smo napisali iz jednog ličnog iskustva.“
Ističe da ovo priznanje doživljava i kao potvrdu dugogodišnjeg rada.
„Posebno mi znači kada se prepozna upravo ono u šta vjerujem i što godinama nastojim prenijeti kroz psihologiju i poeziju.“
Inspiracija se krije u čovjeku
Na pitanje šta je najviše inspiriše, Mira odgovara bez razmišljanja:
„Najviše me inspiriše čovjek i ono što se dešava unutar njega.“
Posebno je inspirišu razgovori, odnosi među ljudima, priroda, putovanja i svakodnevni trenuci koje često zanemarujemo.
„Pjesma dolazi onda kada emocija više ne želi ostati samo osjećaj, već traži riječi.“
Savjet mladim pjesnicima
Mladim autorima poručuje da ne tragaju za savršenstvom.
„Ne čekajte da napišete nešto savršeno. Pišite iskreno.“
Savjetuje da budu autentični i da ne pokušavaju kopirati druge.
„Pišite ono što osjećate. Čitajte druge, učite i istražujte, ali nemojte izgubiti vlastiti glas. Nemojte se plašiti svoje ranjivosti, jer upravo iz nje često nastaju najljepše priče.“
PsihoPoezija – spoj psihoterapije i umjetnosti
U narednom periodu Mira planira razvijati svoj autorski koncept PsihoPoezija, koji spaja psihoterapiju i poeziju.
Njena vizija je stvaranje knjige koja neće biti samo zbirka pjesama, već i vodič kroz emocionalni svijet čovjeka.
„Želim da čitalac kroz poeziju zastane, prepozna sebe u riječima, bolje razumije svoja osjećanja i sagleda vlastita iskustva iz nove perspektive.“
Pored knjige, planira nastaviti i sa grupama terapijskog pisanja.
„Želim ljudima ponuditi prostor u kojem mogu da se povežu sa sobom, zaokruže svoja iskustva, dođu do novih uvida i naprave korak ka ličnoj promjeni.“
Vjeruje da kreativnost može biti jedan od najljepših puteva ka ličnom razvoju.
„Rad na sebi ne mora uvijek biti težak. Može biti kreativan, inspirativan i prijatan. Ponekad upravo kroz umjetnost najlakše pronađemo put do sebe.“
Riječ koja povezuje svijet
Priča Mire Borovčanin pokazuje da poezija nije samo književna forma, već način razumijevanja sebe i drugih. Njeno uvrštavanje u Antologiju savremene svjetske poezije potvrđuje da iskrena riječ može preći sve granice i pronaći put do ljudi različitih kultura i jezika.
Kroz svoj rad, psihologiju, poeziju i projekat PsihoPoezija, Mira gradi most između umjetnosti i mentalnog zdravlja, podsjećajući nas da su empatija, razumijevanje i autentičnost vrijednosti koje će uvijek imati snagu da mijenjaju svijet – stih po stih.
